… u pričama!
Čime se bavilo sedam marljivih Snjeguljičinih patuljaka? Rudarenjem, naravno! Njihov broj simbolizira sedam dana u tjednu ispunjenih radom, a nije neobično da se, zbog često teško pristupačnog terena, idealnim jamnim radnikom smatrala upravo osoba niskog rasta i snažne konstrukcije.
Poznata saga s velikog platna, Gospodar prstenova, temeljena na romanima J.R.R. Tolkiena također veliki značaj daje patuljcima i podzemnom carstvu Moria. Razlozi za kraj njihove potrage za rudačom mitrila podudaraju se s rudarskom mitologijom predindustrijskog doba kada su rudari strahovali od odmazde Zemljine utrobe zbog prevelikog uzimanja rude.
Tolkien piše: “… suviše su duboko i pohlepno kopali za mitrilom i, na njihovu tragediju, otkrili bezimeni teror u dubinama ispod grada.” (Tolkien, Gospodar prstenova)
… u filmu!
U Sovjetskom savezu stvoren je pojam “udarnika”, superproduktivnog radnika koji u ime društvene organizacije i njezinog boljitka stavlja u drugi plan vlastite potrebe. Takvo viđenje radnika, pa time i rudara, daleko je od ranijeg tradicionalnog poimanja vađenja rude kada je postojao strah da će od prirode uzeti previše i snositi kaznu.
U industrijaliziranom svijetu, rudar pognute glave u otkopu u potpunosti prilagođava svoj ritam zahtjevima poslodavca. “Događaj u Raši”, film iz 1950. u produkciji Jadran filma, propagandnim tonom prezentira “idealnog radnika”.
… u djelima!
Većinu rudara u Ivanečko-ladanjskom bazenu čine seljaci koji veći dio svojeg radnog vijeka provedu u rudniku. No osim toga, fizički su aktivni i na svojim većim ili manjim imanjima.
Upravo je takva situacija često bila povod problemima jer bi radnici nadničari, zbog radova u poljima, tijekom određenih mjeseci neredovito dolazili na rad u rudnik.
Nakon Drugog svjetskog rata ugljenokopi se općenito susreću s problemom manjka radne snage zbog velike fluktuacije, nedostatka kvalificiranih radnika i velikog broja neproduktivne radne snage.
Razvojem više industrijskih grana rad u rudniku sve se više izbjegavao. Krajem 1960.-ih svi koji su ikako mogli tražili su zaradu na drugim lakšim i sigurnijim poslovima. Zbog toga je manjak rudara s vremenom postao velik teret za proizvodnju.
… u znanju!
Ekstremni uvjeti značili su ekstremne prilagodbe! Tako je dugogodišnji rudar poznavao svaku brazdu u jami, napamet je znao hodnike kao i visinu naslaga ugljena te dotok vode.
Svijest o sigurnosti radnika na radnom mjestu s vremenom se povećavala, a sukladno tome napredovala je i oprema rudara. Nju su činili odijelo, šljem, čizme, alat za kopanje, lampa i odora za svečane prilike i pogrebe.
Prije vađenja rude zidovi su se osluškivali kucanjem rudarskim čekićem te se, ovisno o zvuku stijene, znalo je li podatna za bušenje ili je opasno šuplja.
… u porocima!
Početak 20. stoljeća obilježila je neimaština na rubu gladi zbog koje su seljaci bili prisiljeni prihvatiti bilo koje radno mjesto kako bi osigurali egzistenciju.
U takvoj situaciji utočište od brojnih briga tražilo se u duhanu i alkoholu. U najtežim vremenima seljaci nemaju niti za duhan pa puše osušeno lišće i šumsko cvijeće.
Teško je zamisliti bilo koji drugi razlog, osim zajedništva u čašici i mladosti, koji bi potaknuo bivše rudare da se svojih dana pod zemljom sjećaju sa smješkom.
Neposlušnost i alkoholizirano stanje u rudnicima se strogo kažnjavalo zbog kompromitiranja sigurnosti sebe i drugih. Kazne su bile privremeno suspendiranje i gubljenje nadnice.
… u bolesti!
Uvjeti u rudnicima su se razlikovali u razini vlage (primjerice, u nekim je jamama bila 65%, a u drugima čak 100%), temperaturi (koja se može kretati između 10 i 35 stupnjeva Celzija), razini buke koja dolazi od bušilica i svojstvima same rude koja se kopa.
Najčešće bolesti rudara su plućne. Godine 1947. istraživana je situacija u mostarskim rudnicima i utjecaju na razvoj plućne tuberkuloze. Na uzorku od 720 rudara, njih 24% bolovalo je od plućne tuberkuloze pri čemu većina rudara to nije ni znala.
Reumatske bolesti također su česte i na drugom mjestu uzroka invalidnosti kod rudara. Utjecaj rudarenja na ljudsko tijelo posebno se istraživalo u Engleskoj 1950.-ih godina kada je zaključeno da u četvrtom desetljeću života 35% rudara boluje od reumatskih bolesti – najčešće su zahvaćeni kralježnica i koljena.
U Hrvatskoj je situacija bila slična. Od 2.200 rudara uključenih u istraživanje, trećina je bolovala od spondiloze (reumatska bolest kralježnice), trećina od lumbalgije (izrazita bol u donjem dijelu leđa).
Posebno je tragičan podatak da je od lumbalgije bolovalo 19% ispitanih mladića u dobi između 21. i 25. godine života.
Nužni kolačići su apsolutno neophodni za pravilno funkcioniranje web stranice. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice. Ovi kolačići ne pohranjuju nikakve osobne podatke.
Svi kolačići koji možda nisu osobito potrebni da web mjesto funkcionira i koriste se posebno za prikupljanje osobnih podataka korisnika putem analitike, oglasa, drugog ugrađenog sadržaja nazivaju se nepotrebnim kolačićima. Obvezno je nabaviti pristanak korisnika prije pokretanja ovih kolačića na vašoj web stranici.